Strategija rimske vojske

Vojska koja maršira (agmen) prelazi dnevno 25 kilometara (50 kilometara, pa i više, ako je u pitanju forsirani marš), s oružjem i prtljagom. Ispred vojske idu izvidnice i špijuni. Na čelu vojske i na kraju su konjanici i lako naoružane trupe.

Logori

Vojska podiže utvrđeni logor, koji može da bude privremen ili da postane trajan. Izvidnice biraju mesto u blizini vode, šume i pasišta. Obavlja se obred kojim se određuju granice logora, kao prilikom osnivanja grada. Četvrtast, ili pravougaoni, logor obično ima četiri ulaza (na sredini svake strane) i do njih vode cardo maximus i decumanus maximus, dva glavna puta.

Decumanus maximus (2) povezuje Portu praetoria-u (5), kapiju prema neprijatelju) i decumana (7), kapiju suprotnu od neprijateljeve pozicije

Cardo maximus (3) povezuje kapiju Dextera (4) i levu kapiju (6)

U centru se nalazi forum (1) 

Dve legije obično zauzmu prostor od oko četrdeset hektara (500x800 metara). U centru se nalazi šator generala i vrhovnog štaba i forum, kao u gradu u malom. Logor je zaštićen jarkom koji je širok četiri, a dubok tri metra. Izvađena zemlja omogućava da se podigne nasip u koji se pobada koplje (koje nose vojnici) koje čini ogradu. Unutra se podiže kula, a spolja postavljaju različite klopke koje će usporiti neprijatelja u slučaju opsade.

Rekonstrukcija Viminacijuma, rimskog grada i vojnog logora osnovanog u I veku

Borba

Prvobitna glomazna falanga ustupila je mesto organizaciji u kojoj su legije, koje se nalaze u centru, uokvirene trupama saveznika, a krila čini konjica.

Legija ima deset kohorti

Svaka legija se postavlja u tri linije manipule, raspoređene u kvinkus. Na znak, vojnici bacaju koplje, pre nego što će se upustiti u borbu prsa u prsa, sem ako situacija ne zahteva složenije taktike.

Prikaz falange koja se u koristila u rimskoj vojsci, a koju je prvo koristila makedonska vojska

Opsada

Opsada počinje opkoljavanjem mesta koje treba osvojiti pomoću utvrđenog zaklona (circumvallatio). Za napad vojnici koriste razne ratne sprave, poput katapulta ili baliste, jurišne kule od drveta prekrivene kožom (protiv požara), privremene zaklone radi približavanja, "ovnove" za razbijanje kapija.

Rimska vojna tehnologija koja je služila pri opsadi

Prilaze kopajući i podzemne prolaze kako bi oslabili temelje neprijateljskog utvrđenja. Najzad, kada kreću u napad, da bi se zaštitili od neprijateljskih projektila, stavljeju štitove na glavu i tako formiraju "kornjaču".

Rimska kornjača